U opisu naše lijepe, urbane zgrade, na mrežnoj bi stranici trebalo pisati ono što piše u gornjem naslovu – niskoenergetski stanovi ne s jednim, već s više obnovljivih izvora energije. Dva obnovljiva izvora energije.

Pored dizalica topline, teme zadnjeg bloga, svaki stan u našoj zgradi ima svoju sunčanu elektranu.

Da ne bi bilo zabune, ne govorim o solarnim kolektorima za grijanje vode.

Govorim o sunčanoj elektrani koja proizvodi ‘lektriku.

E, to je ljudi rijetkost.

Proguglajte. Provjerite. Uvjerite se.

R i j e t k o s t.

Zašto?

Prvo, zato što kod velikih zgrada s puno stanova nema dovoljno mjesta na krovu. Da bi svaki stan imao svoju sunčanu elektranu. Kod naše zgrade, samo 3 luksuzna stana, krova dovoljno, daklem, no problemo.

Drugo, sunčana elektrana košta, naravno. Stričeki i tete koji grade zgrade ne vole plaćati više. Vole prodati za više, to da.

Striček koji gradi našu zgradu gleda na stvari dugoročno.

Sve je u zgradi na struju. Sada, a i ubuduće, struja je pouzdaniji energent nego plin i nafta. Struja ne ovisi o stričeku Putinu ili stričekima iz pustinje.

Uskoro ćemo svi puniti aute na struju.

Daklem, trebat će nam još više struje.

Ne bi li bilo lijepo da sami za sebe proizvedemo barem jedan dio te struje.

Naš striček misli da bi to baš bilo lijepo.

I korisno. Jer bi još više smanjilo režije stanarima naše lijepe zgrade.

Režije za grijanje i struju su dvije najveće režijske stavke u kućanstvu.

Naš odgovor?

Dizalice topline za smanjenje troškova grijanja.

Sunčane elektrane za smanjenje troškova struje.

O la la. Imamo odgovor na oba izazova.

Vidim li ja to smiješak na vašim licima, poštovani kupci stanova u našoj lijepoj zgradi?

E, sad će nevjerne Tome pitati: A koliko je zapravo moja ušteda?

Svaki stan ima sunčanu elektranu. Od 3,4 kW.

Pučkoškolac: 3,4 kW? Molim prijevod.

Ajmo redom … Prosječno kućanstvo u lijepoj našoj Hrvatskoj troši godišnje 3.500 kWh ‘lektrike.

Sunčana elektrana od 3,4 kW, na krovu naše lijepe zgrade u Zagrebu, godišnje će proizvesti oko 3.900 kWh struje. Više nego što je godišnja potrošnja struje prosječnog kućanstva u RH.

Jesu li naši stanovi prosječni?

Nisu. Ne zato što bi se mi hvalili, ali nisu.

Naročito stanovi na katovima imaju veliki broj kvadrata i trošit će godišnje više ‘lektrike u odnosu na prosječno kućanstvo.

Koliko više?

E, to dragi moji nitko ne može unaprijed točno izračunati. To ovisi o vama.

Koliko i u koje vrijeme (viša tarifa, niža tarifa) će kod vas raditi perilica rublja ili perilica suđa, koliko kuhate i rabite pećnicu, kada ćete i koliko koristiti dizalicu topline (koliko mjeseci u godini, cijeli dan i noć ili u nekim periodima, na koliko stupnjeva će vam biti podešena temperatura), koliko i kakve (LED, obične …) rasvjete ćete imati u stanu itd. itd.

Sve to određuje koliko ćete struje rabiti.

Ajmo vidjeti što bi bio nekakav maksimum potrošnje struje.

Recimo da vam grijanje radi cijeli dan i noć od 10. do 4. mjeseca, daklem 7 mjeseci. Recimo da grijete prostorije na 24 °C. Što je više od preporučenog. Ali ako volite šetati zimi po kući u kratkim hlačama i majici kratkih rukava, tko sam ja da vam to branim.

Na 100 kvadrata grijanog prostora, u našoj lijepoj niskoenergetskoj zgradi s A+ energetskim certifikatom, ako se normalno ponašate u svim ostalim pogledima (primjerice, ne perete rublje 3 puta dnevno i tome slično), ne biste trebali potrošiti više od 7.500 kWh ‘lektrike. Ponavljam, ovo je u najgorem slučaju. Kada želite maksimalni komfor i ne vodite računa o visini režija.

100 kvadrata grijanog prostora ima naš lijepi stan na 2. katu. Za druga dva stana pogledajte sami. Smanjite (za stan u prizemlju) ili povećajte (za stan na 1. katu) broj kvadrata grijanog prostora. Podijelite taj broj sa 100. Pomnožite broj koji ste tako dobili sa 7500. Dobit ćete koliko bi približno taj najgori slučaj iznosio za te stanove. Bilo bi dosadno da vam ja sve izračunam.

Vraćamo se na primjer našeg lijepog stana na 2. katu. Njegova sunčana elektrana proizvede 3.900 kWh godišnje. Stanari u najgorem slučaju potroše 7.500 kWh godišnje. Daklem, u najgorem slučaju, sunčana elektrana će pokriti preko 50% ukupnih troškova energije. Ukupnih jer na ‘lektriku radi i grijanje. Daklem, poštovani kupac toga stana plaćat će manje od pola od onoga koliko bi plaćao za ukupne troškove energije da nema svoju vlastitu sunčanu elektranu.

Koliko je to kunića reci ti meni, opet pita nevjerni Toma.

Po cijenama ‘lektrike od 1.4.2022., uz (opet realnu) pretpostavku da se 2/3 struje troši u vrijeme više tarife, a 1/3 u vrijeme niže tarife, ušteda bi bila oko 4.300 kn godišnje.

Previše brojki?

Zapamtite samo jedno.

U najgorem slučaju, sunčana elektrana za vaš stan u našoj lijepoj zgradi znači uštedu od najmanje pola od ukupnih troškova energije (za onaj najveći na 1. katu to u najgorem slučaju može biti nešto ispod polovice od ukupnih troškova energije). Za grijanje prostorija. Za grijanje vode. Za struju.

Što više reći. Kupite stan kod nas dok možete. Onaj na 2. katu je već otiš’o.

I dalje ovo piše samo za vas: Dražen Stojanović