Niskoenergetski stanovi s obnovljivim izvorom energije?

Ponovno se vraćate na krupna slova na našoj mrežnoj stranici. Pročitali ste prethodni blog. Sada znate što konkretno za ovu lijepu, urbanu zgradu znači da je niskoenergetska.

No što je pjesnik točno želio reći s ovim obnovljivim izvorom energije?

Zapravo smo bili preskromni u opisu. Naša zgrada ima više od jednog obnovljivog izvora energije.

Ima dizalicu topline. Za svaki stan.

Ima sunčanu elektranu. Za svaki stan.

Dakle, ima dva obnovljiva izvora energije. Za svaki stan.

Ajmo opet, kao za pučkoškolca, objasniti, prvo, što je to dizalica topline. Nakon toga, a to je najvažnije, koliko bi konkretno uštede donijela vama kao vlasniku stana u našoj lijepoj zgradi.

Dizalica -> Uzima toplinu dostupnu u okolini (tlu ili podzemnim vodama ili zraku) i podiže je …

Topline -> … na višu temperaturu kako bi nam dala potrebnu toplinu za grijanje prostorija i vode.

Otkuda ušteda u troškovima grijanja korištenjem dizalica topline?

Otuda što veći dio toplinske energije dizalica uzima besplatno iz okoline, te troši dodatan (koji plaćamo), manji dio energije (najčešće električne energije, iako postoje i plinske dizalice topline), kako bi podigla temperaturu na onu koja je potrebna za grijanje prostorija i vode.

Sad se pita pučkoškolac … Ako je najveći dio energije grijanja besplatan, zašto ne koristimo svi dizalice topline za grijanje?

Zato što se dizalice topline kao izvor grijanja isplate (stručnjaci bi rekli: rade učinkovito) u kombinaciji s podnim grijanjem, koje u našoj zgradi također imamo, dok većina postojećih instalacija grijanja u našim domovima koristi radijatore za grijanje prostorija. (Za one koji žele znati više: Moguće je koristiti dizalice topline i s radijatorima. Tada nisu baš isplative.)

Sad se opet pita pučkoškolac … ako je najveći dio energije grijanja besplatan, zašto onda barem u novim zgradama ne koriste svi dizalice topline za grijanje?

Zato što sustav grijanja koji koristi dizalice topline i podno grijanje košta više onog stričeka ili tetu koji grade zgradu od klasičnog, radijatorskog sustava grijanja.

Naša je zgrada od početka zamišljena kao niskoenergetska. Naša je zgrada od početka planirana za maksimalno korištenje obnovljivih izvora energije.

Zašto? Jer ta kombinacija donosi stanarima najveće uštede na režijskim troškovima. Donosi im najniže stalne troškove stanovanja.

Pored toga, stan se ne kupuje (uglavnom) za par godina, već (uglavnom) za više desetljeća. Plin i nafta (i ne samo zbog sadašnje krize) jesu i bit će energenti kod kojih će nestašica, koja dovodi do rasta cijena, biti puno veća opasnost nego što će biti opasnost nestašice električne energije.

Nitko zimi ne želi biti u luksuznom, ali hladnom stanu.

Zato striček koji gradi ovu zgradu nije ni trenutka dvojio oko korištenja dizalica topline.

A sada, najvažnije pitanje – kolika je ušteda stanarima zbog korištenja dizalica topline u našoj zgradi?

Prema projektnoj dokumentaciji, za grijanje prostorija i vode u našoj zgradi, s obzirom na njezin A+ energetski certifikat, trošilo bi se svega nešto iznad 20 MWh energije.

Da se zgrada grije na plin, potrošnju ove energije platili bi oko 7.400 kn godišnje (po novim cijenama plina od 1.4.2022.).

S Vaillant dizalicama topline koje koristimo u našoj zgradi, a koje do 75% potrebne energije uzimaju besplatno iz okoline, električna energija koju bi trebalo nadodati činila bi trošak od oko 5.600 kn godišnje (po novim cijenama struje od 1.4.2022.), uz pretpostavku (koja je realna) da je 2/3 ukupne potrošnje po višoj tarifi, a 1/3 po nižoj tarifi.

Svaki pučkoškolac bi izračunao kako je u našoj zgradi ušteda korištenjem dizalica topline u odnosu na klasično grijanje na plinski bojler, pod gornjim pretpostavkama, gotovo 25%.

Svatko, pa i pučkoškolac, bi vrlo rado godišnje plaćao 1/4 manje za grijanje. Zašto? Zato što grijanje predstavlja najveću režijsku stavku u prosječnom kućanstvu.

Najbolje od svega, u našoj zgradi, ušteda za stanare je još puno veća!

Molim, kako, zašto … pitate se i vrtite sumnjičavo glavom.

Molim za malo strpljenja do sljedećeg bloga :).

I dalje autor: Dražen Stojanović (još mi nisu našli zamjenu s dužom akademskom titulom 😉