Niskoenergetski stanovi – što to konkretno znači?

Niskoenergetski stanovi – što to konkretno znači?

Došli ste na našu mrežnu stranicu. Tamo piše luksuzna, urbana zgrada. To kužite. Lijepo izgleda. Kvalitetni materijali. U centru je Zagreba ... ta da, naravno da je urbana.

Čitate dalje. Piše krupnim slovima. Niskoenergetski stanovi s obnovljivim izvorom energije. E to ne kužite odmah. I eto ti tako ideje za ovaj blog.

Znam. Sada očekujete one odbojne, tehničke definicije. Tipa ... prema Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju bla, bla, bla ...

Zaboravi. U školi ste pohađali A ili B ili C ili razred pod nekim drugim slovom. To da također postoje energetski razredi te da su kod energetskih razreda slovu A počeli dodavati pluseve, to već znate. U onoj mjeri u kojoj ćete to ikada poželjeti znati.

Vas zanima što to konkretno znači za ovu našu zgradu. I želite jednostavno objašnjenje, kao za pučkoškolca.

Pa krenimo ...

Naša zgrada se s duge, sjeverne strane (a na sjeveru je, znamo, hladno) naslanja na drugu. U paru je sve lakše (kažu). E, to ovdje znači da nam susjedi svojim zidom pomažu grijati tu stranu kada je hladno. Malo susjed, malo mi umjesto sve mi. Naravno, i mi pomažemo susjedu. Eto ti prve uštede. Znate li kako bi ovo stručnjaci objasnili. Geometrijske karakteristike objekta utječu na njegove toplinske gubitke. Ma idi ...

Pitanje za pučkoškolca - čega na zgradi ima najviše?

Odgovor: zidova. Na našoj zgradi je preko 400 kvadrata vanjskih zidova. Što je više od ukupnog broja kvadrata koje prodajemo. Izuzimajući onaj lijepi, veliki vrt stana u prizemlju. Koji također prodajemo s tim stanom, naravno :).

Unatoč tome što ih ima najviše, zidovi su nam tako dobri da nam kroz njih curi manje od trećine ukupne topline. Zašto da vas zamaramo s debljinom fasade, vrstom fasade i ostalim tehnikalijama kada je ovime sve rečeno. Koga zanima više detalja, pročitat će pod opisom zgrade.

A tek kako nam je krov dobar – njega imamo nešto malko preko 100 kvadrata, a kroz krov nam curi svakako 0% kiše ili snijega, te svega 4% topline. Jedan, dva, tri, četiri ... od sto ... pa to je gotovo ništa. Teško da može bolje od toga.

Staklenih stijena i prozora imamo gotovo 100 kvadrata. I to pametno smještenih većinom na jugu i istoku. Tamo gdje ima najviše svjetla. Time grabimo od Sunca puno besplatne energije.

Koliko puno? Jako puno – preko 11 MWh. Što znači pučkoškolcu 11 MWh? Hm, ništa. Ajmo to onda drugačije reći. 11 MWh je onoliko energije koliko otprilike potroše 'lektrike 3 prosječna hrvatska kućanstva godišnje. Dakle, ponovimo još jednom, naša zgrada dobiva puno besplatne energije kroz svoje staklene stijene i prozore.

A koliko nam energije pobjegne kroz te staklene stijene i prozore kada je hladno, a unutra grijemo? Tu smo opet sjajni – manje od petine ukupne izgubljene topline zgrade. Kako? Tako što stavljamo 3 sloja stakla i između njih plemeniti plin argon.

Nagradno pitanje za odlikaše: zašto je argon plemenit? Odgovor: Jer nije otrovan? Točno je da nije otrovan. Netočno je da to objašnjava zašto ga zovu plemenitim ;). Objašnjenje nije za pučkoškolca.

Kako bi stručnjaci govorili o svemu ovome? Bilo bi to nešto tipa: toplinski gubici objekta na godišnjoj razini ovise također o toplinskoj izolaciji zidova, podova i krovišta te o kvaliteti ugrađene vanjske stolarije. Dosadno. Nedovoljno specifično. Ne samo za pučkoškolca.

Za jako pametne pučkoškolce: ako nam pobjegne manje od trećine energije kroz zidove, gotovo ništa (4%) kroz krov i manje od petine kroz staklene stijene i prozore, gdje u našoj zgradi gubimo svu ostalu toplinu?

Iznenađenje: najvećim dijelom na ventilaciju, čitaj provjetravanje (jednim manjim dijelom kroz podove odnosno kroz tlo).

Da smo ugradili ventilacijski sustav s povratom topline, bili bismo savršeni. No cijena kvadrata bi bila manje savršena. Zato smo ostali nesavršeni. Kako bi naša cijena bila gotovo savršena. Po našem skromnom mišljenju ;).

Ono što nije skromno je sljedeće: po onom Pravilniku, naša zgrada nosi A+ energetski certifikat. I ima još puno lipih stvari o kojima ću vam o njoj pisati u nastavku.

Autor: Dražen Stojanović

(P.S. kao stručnjak, bio bih se potpisao kao: mr. sc. Dražen Stojanović, dipl. ing. el., MBA, DSM ... dakle otprilike jednako skromno kao jedan naš novi ministar)

Ova web stranica radi boljeg rada i poboljšane funkcionalnosti koristi kolačiće (eng. cookies) i slične tehnologije. Ako nastavite s pregledom stranice, smatrat ćemo da ste suglasni s navedenom uporabom. Više informacija »